Tri sestre iz jedne obitelji, u kojoj je većina muških članova ubijena, pričaju svoju priču o tome kako su bile prisiljene postati seksualne robinje, kako su se oslobodile iz zatočeništva ISIL-a i očistile vodom iz bijeloga izvora (Kani Spi) u Laleshu. Dana 3. kolovoza 2014. godine, militanti ISIL-a napali su grad Shingal i okolna sela, ubili tisuće Ezida te oteli njihove žene i kćeri. Četiri godine nakon tog nemilog događaja i oslobođenja Shingala i Mosula od strane Pešmerga i iračkih vojnih snaga, pronađeno je 68 masovnih grobnica, a više od tisuću žena i djevojaka vraćeno je svojim obiteljima ili su ponovno otkupljene od ISIL-a. Sudbina 3000 žena, djevojčica i djece još uvijek nije poznata.

Mali češki gradić Třeboň našao se u središtu neočekivane međunarodne pozornosti kada je svjetski tisak, nekih 70 godina nakon događaja, otkrio nejasnu urbanu legendu iz Drugog svjetskog rata. Ova priča uključuje medicinske sestre, naciste, zavođenje i sifilis, ali nitko se ne može složiti oko toga što se stvarno dogodilo.

Nedugo prije svoje smrti Golda Meir intervjuirana je za izraelsku televiziju. Po završetku snimanja kamere su ostale uključene i snimile intiman razgovor s prvom i jedinom ženom koja je ikad vladala Izraelom. Dok je palila jednu cigaretu za drugom, Golda je slobodno govorila i pojašnjavala svoj premijerski mandat. "GOLDA" je film o Meirinoj dramatičnoj političkoj karijeri - od njezina iznenađujućeg uspona do moći i kultnog međunarodnog statusa "kraljice židovskog naroda" do tragične i usamljene smrti.

"To nije bila priča koju treba prenositi generacijama." Rečenica je to s posljednjih stranica romana „Voljena“, objavljenog 1984. Toni Morrison, dobitnica Nobelove nagrade za književnost, prkosno govori o brutalnosti ropstva sa stajališta robinje koja je ubila svoje dijete kako bi je poštedjela ropstva. Kroz ovo kultno djelo, film istražuje odjeke rada Toni Morrison u Americi koja se još uvijek bori s rasističkim nasiljem.

Film VRATITE MI MOJU ZEMLJU vodi nas kroz posljednja desetljeća afganistanske povijesti, kako bismo razumjeli put nacije od zlatne ere do pakla rata. Da bi ispričao ovu priču, film se oslanja na jedinstven odabir arhivskih snimaka i intimna svjedočenja šest ženskih protagonistica različitih generacija i porijekla, čije sudbine odražavaju bijedu i nade mnogih Afganistanaca.

Obilježavajući stogodišnjicu ženskog prava glasa a u Njemačkoj i Austriji ovaj film prati dug i stjenovit put do uspjeha kroz živote tri hrabre žene koje su prekinule tradiciju stvaranjem boljeg i ravnopravnijeg društva. Clara Zetkin u Njemačkoj i austrijska feministica Adelheid Popp najpoznatije su predvodnice radničkog pokreta, a Hildegard Burjan – poznata po svom neumornom socijalnom radu u Austriji – rođena je u liberalnoj obitelji srednje klase u Njemačkoj. Da bi ostvarile ženska prava i ravnopravnost spolova, ove tri pionirke bile su spremne riskirati svoj život i budućnost, kao i svoj ugled. One nisu samo heroine s kojima se lako možemo poistovjetiti; sto godina kasnije one su još uvijek inspiracija ženama diljem svijeta.