Film govori o dugovječnom problemu grada Rima: stanovanju. Što čini ovaj grad? Tko je iz njega izostavljen? I zašto svaki svjedok promjena u Rimu (urbanizacije, decentralizacije, proširenja) kaže da ne razumije taj grad? Koje su potrebe marginaliziranih koje postoje od 1948. i još uvijek ih treba naglašavati? Odgovor je u arhivima.

Film je dobio posebno priznanje međunarodnog žirija 2. History Film Festivala i izazvao oduševljenje među filmskim profesionalcima zbog kreativnog korištenja arhiva, sjajne montaže i općenito neočekivanog pristupa stvaranju jednog dokumentarca.

U Casablanci sukob između Najate, Azize, Fanide, države i aktivista za ljudska prava traje duže od pet godina. Svi su oni posvećeni vlastitoj ideji o budućnosti jedinstvenog groblja u Maroku. Ovo je mjesto još uvijek virtualno, mjesto sjećanja, izgrađeno za žrtve ''Pobune kruha“ u lipnju 1981. godine. Njegov 30-godišnji domar Rachid živi u potpunoj tišini i izolaciji na groblju koje nitko ne posjećuje i bez znanja o tome što budućnost donosi.

Godine 2014. na tlu koncentracijskog logora Auschwitz Eva Mozes Kor, žena koja je preživjela holokaust, simbolično je posvojila Rainera Hoessa, unuka zapovjednika Auschwitza. Njih dvoje zajedno se bore protiv neonacizma, rasizma i ksenofobije u današnjem svijetu.

Petrograd 1917. Ruski umjetnici u godini dviju revolucija. Car abdicira i odjednom se sve čini moguće. Osam godina poslije Februarske revolucije boljševici dolaze na vlast u listopadu. Ali što se točno dogodilo između veljače i listopada? Kako su stanovnici Petrograda doživjeli te burne mjesece? Uz pomoć zapisa i dokumenata iznova pripovijedamo događaje iz perspektive umjetnika kao što su Maksim Gorki, Kazimir Maljevič i Zinaida Gipius. Otkrivamo kako su umjetnici nastojali utjecati na budućnost Rusije. Doznajemo njihova razmišljanja, strategije, brige i svakodnevne probleme te događaje toga doba sagledavamo njihovim očima. Pitanja s kojima su se tada suočili relevantna su i danas. Koja je uloga umjetnika i umjetnosti u doba društvenih prevrata? Potiču li sami razvoj tih događaja i kako? Film je nadahnut estetikom avangarde toga doba.

U šezdesetim godinama prošloga stoljeća umjetnici iz cijeloga svijeta uselili su u napuštene tvornice njujorškog SoHo-a pretvarajući tako ovu četvrt u žarište umjetničkog eksperimenta, otvorenih studija, konceptualne umjetnosti, događanja, performansa i video arta.

Karamazovi su grupa cijenjenih umjetnika iz Barcelone (Muntadas, Miralda, Zush i Robert Llimós) koji su svoje karijere započeli ranih 70-ih u New Yorku istovremeno stvarajući prijateljstva koja traju i danas. Zajedno s drugim pionirima toga vremena, poput Jonasa Mekasa i Jaime Davidovicha, prisjećaju se početaka te uspona i pada jednog od najkoloritnijih razdoblja suvremene umjetnosti.

"Svjedok jednog vremena" dokumentarac je o 60-godišnjoj povijesti Dvorane sindikata, koja je ujedno neizbježan dio povijesti elitne i popularne kulture Beograda i bivše Jugoslavije.

Zabavna detektivska priča u kojoj autor istražuje prošlost vlastite obitelji ispunjenu tabuima. Autor filma na šarmantan način priča o svom ujaku, tajanstvenom glazbeniku koji je kao homoseksualac proveo u njemačkim logorima Dachau i Mauthausen punih sedam godina.

Postoje ljudi koje svijet smatra čudnima. Iako osuđeni na patnju, oni ne mogu biti zaboravljeni. Ovaj film posvećen je srpskom slikaru Hristoforu Crniloviću, kolekcionaru i predanom istraživaču tradicijske kulture. Neobičan i neshvaćen, zaradio je nadimak Pustood.